Sun

10

Apr

2016

BLAŽENO NEZNANJE:      Beogradski institut nazvan po – ustaši! BRAVO

Jaroslav Černi
Jaroslav Černi

Jaroslav Černi bio je zaposlen u ustaškoj upravi. Na radnom mjestu voditelja građevinske grupe primao je i relativno dobru plaću, pokazuju dokumenti nedavno otkriveni u Hrvatskom državnom arhivu...

Jasenovački zatočenik Jaroslav Černi po kojem ime nosi beogradski Institut za vodoprivredu, u logoru je postao zaposlenik u ustaškoj upravi. Kao znak raspoznavanja što više nije obični logoraš, Černi je kao i drugi “grupnici”, na glavi nosio ustašku kapu. Na radnom mjestu voditelja građevinske grupe primao je i relativno dobru plaću, pokazuju dokumenti nedavno otkriveni u Hrvatskom državnom arhivu, donosi nam Igor Vukić na stranicama Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.

Na plaći u ‘zloglasnom logoru’

Boravak Jaroslava Černija u jasenovačkom logoru spominje na svojoj internetskoj stranici i srpski institut. Piše da je početkom 1942. Černi radio na hidroelektrani Bogatići, “ali već aprila 1942. godine ustaše ga hapse i bacaju u zloglasni jasenovački logor”.

Na plaći u ‘zloglasnom logoru’

Boravak Jaroslava Černija u jasenovačkom logoru spominje na svojoj internetskoj stranici i srpski institut. Piše da je početkom 1942. Černi radio na hidroelektrani Bogatići, “ali već aprila 1942. godine ustaše ga hapse i bacaju u zloglasni jasenovački logor”.

Tako zloglasan da je Černi ondje u 1944. imao plaću od 800 kuna dnevno, odnosno 288.000 kuna godišnje. Bio je na vrhu liste najplaćenijih zaposlenika, kako se jasno vidi u izvornim arhivskim dokumentima.  Biografija na stranici instituta ne opisuje vrijeme koje je Černi proveo u logoru. Ne objašnjava ni kako je izašao na slobodu. Piše samo da je poslije rata, po povratku u Sarajevo, Černi dobio posao u Hidrotehničkom odsjeku Ministarstva građevina NR BiH. U Beograd se seli 1947. godine, i postaje direktor saveznog Hidrobiroa.

Početkom 1950. godine inženjer, bivši logoraš i ustaški suradnik, dobiva i Orden rada prvog reda, ponajviše za projekt u Jablanici.

Luburić ga nagradio sa 100 000 kuna!

Nagrade za uzoran rad dobivao je i ranije. U Jasenovcu je vodio projekt gradnje velike moderne garaže i automehaničke radionice za ustašku motoriziranu postrojbu zvanu Brzi sklop. Zadovoljan izgledom građevine i rokovima gradnje, Vjekoslav Luburić nagradio ga je sa 100.000 kuna i proglasio slobodnjakom. To je značilo da može stanovati u Jasenovcu te u logor dolaziti svakog dana na posao. Značajan napredak od zatočenika koji je u logor došao dvije godine ranije po kazni, kao komunistički pomagač.

Partizanski špijun Černi

Inženjer Jaroslav Černi, koji je u jasenovačkom logoru bio voditelj građevinske grupe i suradnik ustaške uprave, u logor je zapravo dospio kao partizanski špijun. Po svemu sudeći, ustaškim vlastima prokazao ga je nakon uhićenja inženjer Julije Stipetić, upravitelj Gradske plinare u Sarajevu i član Vojno-obavještajnog komiteta Komunističke partije. Černi je sa Stipetićem bio na vezi i dostavljao mu je podatke o hrvatskim vojnim snagama koje je saznavao u okviru svojeg posla.

Kao glavni inženjer sarajevske gradske uprave Jaroslav Černi obilazio je vodovode, vodocrpilišta, brane i druge instalacije i ujedno zapisivao snagu i opremu vojnih posada koje su čuvale te objekte.

Jaroslav Černi umro je 1950 godine.

Ponosni na svoje prethodnike

Odnosi zatočenika i ustaške uprave logora nisu bili jednodimenzionalni kako je to prikazivala jugoslavensko-komunistička propaganda. Stoga bi bilo loše kad bi zaposlenici Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi sada pomislili da trebaju mijenjati naziv, kad doznaju da je njihov dragi inženjer svojedobno nosio ustašku kapu. Bolje da dopune podatke na internetskoj stranici o njegovu boravku u Jasenovcu i svakako ostave rečenicu koja sada tamo stoji: Ponosni smo na svoju istoriju i prethodnike!

Write a comment

Comments: 0