Sat

23

Apr

2016

Kako je Srbija preotela Hrvatima istočni Srijem

Od 1918. započinju uporna velikosrpska prekrajanja

Više sam puta pisao o Srijemu, a osobito njegovim povijesno-političkim granicama, vjerujući kako će se o Srijemu konačno početi točnije govoriti i pisati u hrvatskim medijima, osobito na radiju i televiziji. Ali, na žalost, to se dosad nije dogodilo! Zato sam odlučio o tome progovoriti i u Hrvatskome slovu sa željom da ukratko odredim Scim pojam i upozorim na poneke netočnosti. O Srijemu se danas u Hrvatskoj malo zna, a mnogo je toga čak i pogrješno. Mnogi Srijem isključivo smještaju u Vojvodinu ne znajući daje njegov manji, zapadni dio i danas u Hrvatskoj pa se tako u gotovo svim našim informativnim medijima o ovom kraju domovine uporno govori i piše kao o istočnoj Slavoniji, njezinim stanovnicima Slavoncima, što naravno nije točno. Na području je današnje Vukovarsko-srijemske županije i vojvođanskoga, a poslije Drugoga svjetskog rata, "srpskoga" dijela Srijema (Zemun, Novi Beograd i okolica), postojala Srijemska županija čije je sjedište bilo u Vukovaru. U "Enciklopediji Jugoslavije" iz 1953. pod natuknicom "Srijem" nalazim kako (i tada) više od jedne trećine Srijema pripada NR Hrvatskoj (36,5 %) te gradovi: Ilok, Vukovar, Vinkovci i Županja. Zanimljivo da isto ponavlja i "Hrvatski leksikon" iz 1994.!

 

Srijem se prostire između rijeka Save i Dunava, a zapadne granice idu linijom zapadno od Vukovara do ušća rijeke Bosne u Savu. Upravo su te zapadne granice nekima sporne, što svakako ne bi trebale biti, ako bi se malo bolje poznavala hrvatska prošlost unatrag gotovo pet stoljeća. Naime, još u vrijeme osmanlijske vlasti (od XVI. stoljeća) postojao je Srijemski sandžak (sa sjedištem u Iloku) koji je imao zapadnu granicu koju će naslijediti i nova, habsburška vlast. Nekoliko desetljeća nakon oslobođenja od Osmanlija (Turaka), 1745. godine, nastaje Srijemska županija kojoj se tek 1873., odnosno 1881., pripaja Vojna granica pa ona ponovno poprima negdašnji izgled iz osmanlijskog vremena. Ta je županija bila u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije te je kao takva postojala do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.) kada započinju uporna velikosrpska prekrajanja, odnosno namjerna izdvajanja Srijema iz hrvatskoga državnog prostora.

 

 

Tako već 1922. umjesto Srijemske županije nastaje Sremska oblast (u granicama negdašnje županije), a već 1929. dolazi do prekrajanja pa Srijem ulazi u sastav dviju banovina: Dunavske (sa sjedištem u Novome Sadu) i Drinske (sa sjedištem u Sarajevu). Zbog nezadovoljstva hrvatskoga (katoličkog) puka već 1931. dolazi do vraćanja tri zapadno-srijemska kotara (Vukovar, Vinkovci i Županja) Savskoj Banovini, a takvo stanje ostaje do stvaranja Banovine Hrvatske.

 

 

Godine 1939. Srijem se ponovno dijeli (tada na to pristaju hrvatski politički predstavnici!), a privremene se granice "hrvatskoga" dijela Srijema pomiču nešto zapadnije. Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske 1941. na području Srijema nastaje Velika župa Vuka sa sjedištem u Vukovaru (kotar Županja pripojenje Velikoj župi Posavlje), a 1943. i županjski je kotar uključen u Veliku župu Vuka pa Srijem ponovno postaje cjelovit. U komunističkoj Jugoslaviji (1947.) nastaje današnja hrvatsko-srpska granica u Srijemu koja, osamostaljivanjem Hrvatske i Srbije, postaje i državnom granicom.

 
 

U današnjoj Hrvatskoj stvorena je Vukovarsko-srijemska županija, ali s nešto izmijenjenim zapadnim granicama jer su, zbog ranijih prekrajanja kotara i općina, izdvojene općine Slavonski Šamac (nekad se zvao "samo" Šamac), Sikirevci i Gundinci koji također pripadaju povijesnome Srijemu, a danas se nalaze u Brodsko-posavskoj županiji.

 
 

Tijekom postojanja bivše države teritorijalna cjelovitost Srijema čuvana je u sastavu negdašnje Đakovačke ili bosanske i srijemske biskupije koja je, od sredine XIX. stoljeća, pripadala Hrvatsko-slavonskoj metropoliji sa sjedištem u Zagrebu. Osamostaljenjem Hrvatske te novim crkvenim ustrojem Katoličke Crkve 2008. godine u istočnome (sada vojvođansko-srpskom) Srijemu obnovljena je Srijemska biskupija (u njoj je ostao Zemun, Novi Beograd i šira okolica!) koja pripada Đakovačko-osječkoj crkvenoj pokrajini (metropoliji) sa sjedištem u Đakovu, ali Međunarodnoj biskupskoj konferenciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Beogradu! Zanimljivo je da je na sadašnjem političko-teritorijalnom zemljovidu Autonomne pokrajine Vojvodine istočni Srijem podijeljen u dva okruga: južnobački (koji obuhvaća njegov sjeverni dio) i sremski (preostali dio), iz čega se može iščitavati kako se (i nadalje) nastoji "razbiti" cjelovitost i povijesno-politički kontinuitet toga dijela Srijema.

 

Identitet Srijemaca u prošlim je nehrvatskim režimima bio neprestano zatomljivan, a Hrvati-Srijemci neshvaćeni čak i od vlastitih političkih predstavnika i naroda. Reći nekad (zavičajno) da ste Srijemac značilo je isto, ili gotovo isto, kao reći da ste Srbijanac - što hrvatski Srijemci nisu bili niti su to željeli postati. U pravilu da bi se to izbjeglo, oni koji su živjeli u zapadnom dijelu Srijema morali su govoriti da su Slavonci jer se tako nisu morali pravdati ni pred kim, niti razjašnjavati svoje podrijetlo. Tek u novije vrijeme ponovno se, ali stidljivo, počinju javljati glasovi o specifičnom srijemskom hrvatstvu, a počinje se govoriti i o negdašnjim zapadnim granicama Srijema. Dakako da to razgraničenje ne treba shvaćati (niti su ga Srijemci ikada tako i shvaćali!) kao dijeljenje i izdvajanje iz hrvatske države i nacije. Prožimanja Slavonije i Srijema bila su prirodna, stalna, blagotvorna i obostrana, ali unatoč tomu ipak, treba poštovati srijemske povijesno-političke granice i kontinuitet.

 

Na koncu vrijedno je zapamtiti: teritorijalna cjelovitost Srijema nastala je u vrijeme osmanlijske vlasti (Srijemski sandžak). Od sredine XVIII., a napose od konca XIX. stoljeća, Srijem ponovno postaje cjelovit (Srijemska županija), nalazi se u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a od sredine XIX. stoljeća u crkvenom pogledu pripada metropoliji sa sjedištem u Zagrebu. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca počinju se političkim odlukama izdvajati dijelovi Srijema, a taj se proces nastavlja i u obje Jugoslavije. Sadašnja granica u Srijemu nastaje 1947. godine pa je tako današnjoj Hrvatskoj "preostala" tek trećina geografskoga i povijesnog Srijema (uglavnom današnja Vukovarsko-srijemska županija).

 

Write a comment

Comments: 0